Krist – zaručnik naše duše

Written by urednistvo

18/03/2023

Treća korizmena nedjelja – A
Čitanja: Izl 17, 3–7; Ps 95, 1–2, 6–9; Rim 5, 1–2.5–8; Iv 4, 5–42
Uvod

Kada u Svetom pismu vidimo muškarca i ženu kako razgovaraju kraj bunara, sigurno slijedi vjenčanje. U Evanđelju Isus razgovara sa Samarijankom, što je uvod u otajstvo ženidbe Krista i njegove Crkve.

Bunar i ženidba

Dvije teme, koje se isprepliću, dominiraju današnjim čitanjima: žeđ i ženidba. U Starome zavjetu možemo uočiti neke obrasce po kojima se određeni događaji odvijaju. Jedan je od takvih obrazaca upoznavanje žene kraj bunara. Protagonist susreće djevojku kraj zdenca, netko je žedan, nastaje svojevrstan zaplet, potom se napiju vode i slijedi ženidba. Po ovom obrascu Abrahamov sluga pronalazi ženu za Izaka (usp. Post 24), Jakov kraj studenca susreće svoju ljubljenu Rahelu (Post 29), a Mojsije upoznaje Siporu (usp. Izl 2,16–22). Lako je uočiti sličnu atmosferu u Isusovu susretu sa Samarijankom. Vidjeli su to i učenici – zato su se čudili kada su Isusa i nepoznatu ženu zatekli same kraj zdenca. Znala je to i Samarijanka pa je možda i zbog toga lagala Isusu da nema muža, nadajući se da bi joj Isus mogao biti novi, još bolji muž. Nije bila daleko od istine.

Odbačeno čovječanstvo

Samarijanka je u ovoj zgodi slika odbačenog i ranjenog čovječanstva, slika Crkve. Vidimo da je živjela sa šestim mužem. U ono je doba razvod bio dopušten, ali se na njega nije blagonaklono gledalo. Osim toga, žena nije mogla tražiti razvod, nego je muž uvijek bio taj koji bi otpustio i odbacio svoju ženu. Dakle, žena koja se nalazi u šestom braku bila bi žena koja je odbačena i prezrena od društva. Zbog toga ova Samarijanka dolazi na zdenac u podne, kada je najjače sunce, da nikoga ne sretne. Također valja uočiti da broj šest u Bibliji označava čovjeka, koji je stvoren šesti dan. U Samarijanki stoga vidimo sliku paloga čovjeka koji se pouzdavao u zemaljske idole. Otkad je izbačen iz rajskoga vrta, on traži nekoga tko će utažiti njegovu čežnju za Bogom. Tako ulazi u brak s prvim idolom, pa drugim, pa trećim… s novcem, užitkom, moći, slavom… ali ništa ne uspijeva trajno utažiti njegovu žeđ. Uvijek završi odbačen i izdan. Tako i ova žena svaki dan mora dolaziti na izvor po novu vodu; osuđena je životariti, skrivati se, trpjeti traume odbačenosti i razočaranja.

Na izvoru žive vode

Isus se počinje „udvarati” Samarijanki, traži od nje piti. Ali on ne želi biti još jedan muškarac u njezinu životu, nego onaj konačni – sedmi. Sedmica je u Bibliji oznaka punine i savršenstva, znak saveza. Ako bismo ga doslovno preveli, hebrejski izraz za sklopiti savez glasio bi ‘sedmati se’. Dakle, nakon što uđe u zajedništvo s Isusom, srce ove žene nikada više neće čeznuti za propadljivim stvarima jer će piti „vode žive” od koje „neće ožednjeti nikada”. U sebi će imati vlastiti „izvor vode”. Ovdje vidimo snažnu analogiju. U Isusovo se vrijeme moralo svaki dan ići na izvor po vodu, što je bilo vrlo naporno. Slično tome, čovjek se troši i naporno radi kako bi napojio svoje srce, koje se vrlo brzo isprazni, no Isus obećava da će srce onoga koji dođe k njemu dobiti vlastiti izvor vode. Taj neće više čeznuti za zemaljskim stvarima, neće ga drugi iskorištavati niti će biti rob svojih slabosti, nego će u sebi imati vlastiti izvor punine života.

Sve nas ovo vodi do slike Isusa kao mladoženje i Crkve kao njegove zaručnice – slike koja se proteže kroz cijelo Ivanovo evanđelje. Isus se obraća Samarijanki sa „ženo” (Iv 4,21), a ona o njemu govori kao o „čovjeku” (r. 29). To nisu usputne riječi, nego snažne aluzije na Knjigu Postanka i izvještaj o stvaranju (usp. Post 2,24). Veza koju Bog u Kristu stvara između sebe i čovječanstva nalik je braku koji će svoju puninu doživjeti u nebu kada će Isus konačno uzeti k sebi Crkvu, očišćenu i svetu, te se s njome sjediniti, o čemu nam najviše govori knjiga Otkrivenja (usp. Otk 19,7; 21,2). Viđenje zapisano u toj knjizi završava riječima kojima zaručnica Crkva poziva čovječanstvo da dođe i pije iz rijeke žive vode: „I Duh i Zaručnica govore: »Dođi!« I tko ovo čuje, neka rekne: »Dođi!« Tko je žedan, neka dođe; tko hoće, neka zahvati vode života zabadava!” (Otk 22,17).

Puno je sličnosti između događaja u današnjem evanđeoskom ulomku i Isusove muke. Tada je Isus žedan tražio od ljudi da mu dadnu piti (usp. Iv 19,28), svoju je majku oslovio sa „ženo” (Iv 19,26), a i on je sâm bio oslovljen riječju „čovjek” (Iv 19,5). Na kraju probodeni Isus cijelom čovječanstvu daje da pije vodu i krv iz njegova boka, što predstavlja sakramente krštenja i euharistije, kojima i mi danas možemo ugasiti svoju žeđ.

Uočimo još jednu analogiju. Kada je Rahela došla na studenac sa svojim stadom, nije mogla napojiti ovce jer se na njemu nalazio veliki kamen koji je potom Jakov odvalio, otkotrljao i napojio joj stado (usp. Post 29,10). Zanimljivo je da se grčka riječ iz Septuaginte koja označava tu radnju u Novom zavjetu spominje samo tri puta, i to isključivo kada se govori o odvaljenom ili otkotrljanom kamenu s Isusova groba (usp. Mt 28,2; Lk 24,2; Mk 16,3.4). Poput Jakova, Isus je odvalio kamen sa svoga groba i pustio da izvor žive vode vječito struji njegovoj zaručnici Crkvi kako bi njome mogla pojiti povjereno joj stado.

Zaključak

Nešto se slično dogodilo i u prvom čitanju, gdje smo slušali kako je Bog učinio da živa voda provre iz kamena i napoji žedan narod. Sveti Pavao naglašava da je ta stijena slika Krista (usp. 1 Kor 10,4): on neprestano daje živu vodu Crkvi koja putuje kroz pustinju prema obećanoj zemlji – nebeskoj domovini. Zato nemojmo lutati svijetom tražeći ispunjenje srca u stvarima koje će nas na kraju razočarati i zbog kojih ćemo se osjećati odbačeno. Izvan Crkve nema spasenja, nema života, nema radosti, nema sreće, jer nema sakramenata koji donose život. Umorno i razočarano srce zna da je to istina. Poslušajmo stoga glas Zaručnika i njegove zaručnice Crkve kako nam govori: „Dođite, utažite žeđ i nađite život u meni!” (usp. Otk 22,17).

Izvor: sagzd.xyz

Slično ovome…

Žive jaslice u Zaprešiću

Žive jaslice u Zaprešiću

Udruga Stepinčeva oaza mira iz Zaprešića u suradnji sa Župom sv. Petra ap. organizirala je 15. put uprizorenje Živih...